IV SAVJETOVANJE BH KOMITETA

Zerina Šehić, dipl.ing., Dr. Zenan Šehić, dipl.ing., Dr. Naser Prljača, dipl.ing.
Dr. Mirza Kušljugić, dipl.ing.
Fakultet elektrotehnike i mašinstva
Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina

Sažetak: U članku je predstavljen postupak identifikacije nelinearnog modela s umjetnim neuronskim mrežama s orudjem Neural Network Based System Identification Toolbox autora Magnus Norgaards–a s Institute of Automation Technical University of Denmark. Identifikacija s umjetnim neuronskim mrežama je uradjena na nelinearnom modelu u paketu Matlab. U članku su prikazani rezultati dobiveni iz većeg broja simulacijskih pokusa.

Ključne riječi: identifikacija, umjetne neuronske mreže
 

MOGUĆNOSTI IMPLEMENTACIJE INTELIGENTNOG SKLAPANJA NA VISOKONAPONSKIM PREKIDAČIMA

Hajrudin Efendić, dipl.ing.el., Dr. Mensur Hajro, dipl.ing.el.
ENERGOINVEST, Elektrooprema d.j.l., ELOP – IRCE
Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: funkcije inteligentnog sklapanja u VN prekidačima. Posebno su razmotreni zahtjevi koji se postavljaju na sekundarne sisteme VN prekidača u pogledu implementacije inteligentnog sklapanja, kao i efekti koji se postižu primjenom inteligentnog sklapanja. Također su izložene neke od mogućih strategija upravljanja inteligentnim sklapanjem.

Ključne riječi: VN prekidač, inteligentno sklapanje, operacioni nadzor

Mr. Jusuf Delić, dipl.ing.el.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije – Mostar
Mr. Nermin Sarajlić, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike i mašinstva, Tuzla
Rafo Jozić, dipl.ing.el., Rudnici uglja "Kreka–Đurđevik"
Tuzla, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Rad ima za cilj da u sklopu postojećih sistema namijenjenih za provjetravanje rudnika da prijedloge na bazi kojih će isti udovoljiti traženim zahtjevima ali uz povećani stepen iskorištenja sistema i smanjenje utroška električne energije. Postizanje datih efekata se traži kroz primjenu frekventnih pretvarača kojima će se vršiti upravljanje brzinom obrtaja pogonskim asinhronim motorima glavnih jamskih ventilatora.

Ključne riječi: Frekventni pretvarač, ventilatorsko postrojenje, elektromotorni pogon, električna energija

Neđmija Delić, Rusejla Sadiković Ponjavić
Univerzitet u Tuzli
Fakultet elektrotehnike i mašinstva
Tuzla, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Ovaj rad analizira koncept pojedinih FACTS uređaja i njihov rad. Analiziran je princip upravljanja tokovima snaga i postavljen matematski model za proračun tokova snage, koji uvažava FACTS uređaje. Rad u osnovi predstavlja pregled do sada u literaturi razmatranih problema u vezi sa upravljanjem tokovima aktivnih snaga.

Dr. Nediljko Bilić, dipl.ing.el.
JP PTT BiH
Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: U radu se naglašava potreba upravljanja potrošnjom EES–a, navodi ambijent u kojem to treba činiti, predlaže koncept integralnog sistema upravljanja potrošnjom (ISUP) sa strukturom i zadaćama po nivojima hijerarhijski uspostavljenog sistema, ilustruje pojednostavljena procedura koordinacije rada sistema i daje model funkcioniranja ISUP–a sa isticanjem usaglašavanja interesa isporučioca i potrošača el. energije.

Ključne riječi: EES, upravljanje potrošnjom, tržište el. energije

Mr. Smajo Bišanović, dipl.ing.el., JP ELEKTROPRIVREDA BiH
Dr. Mensur Hajro, dipl.ing.el., Elektrotehnički fakultet, Sarajevo
Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: U radu su prvo opisane tradicionalne metode za rješenje problema ekonomskog dispečinga, kao i jedan novi pristup koji se bazira na prirodnoj genetici – genetski algoritam. Mogućnost primjene genetski bazirane tehnike je istraživana primjenom algoritma za rješenje aplikativnih problema, a koji je pokazao da genetski baziran model obećava rješavanje optimizacionih problema u pogonu i planiranju elektroenergetskih sistema.

Ključne riječi: ekonomski dispečing, genetski algoritam, genotip, fenotip, selekcija, ukrštanje, mutacija, prikladne vrijednosti.

Dr. Suad Halilčević, dipl.ing.el.
Univerzitet u Tuzli – Fakultet elektrotehnike i mašinstva
Tuzla, Bosna i Hercegovina

Sažetak: Ovaj članak opisuje dva nova metoda za procjenu potrebne snage spremne rezerve (SR) koju je potrebno angažirati u slučaju ispada generatorskih jedinica (ili generatorskih područja). SR je dio operacione rezerve, a čine je hladne, brzo–startujuće generatorske jedinice (gasne turbine, hidro–generatorske jedinice, dizel agregati). SR je važna za održavanje pouzdanog rada elektroenergetskog sistema (EES).
Prvi metod se bazira na stohastičko–determinističkom (SD) računanju tražene snage SR, za pojedine (diskretne) vremenske intervale. Ovaj pristup uzima u obzir stohastički karakter promjene opterećenja i mogućnosti proizvodnje električne energije u protočnim hidro–elektranama i hidro–elektranama sa malom akumulacijom, a za ispad svake generatorske jedinice pojedinačno. Primjena ovog metoda omogućava operatoru EES brzo i efikasno djelovanje u slučaju kriznih situacija, kakve su ispadi generatorskih jedinica, angažiranjem onoliko snage SR koliko je potrebno, a sve u cilju održanja balansa snaga u EES.
Drugi metod predstavlja korištenje neuronske mreže (NM) za neposredno određivanje snage SR, tražene za kompenziranje deficita snage u EES. Deficit snage obično proizilazi poslije ispada generatorskih jedinica, kao posljedica nedovoljne snage u vidu rotirajuće rezerve (RR) na preostalim generatorskim jedinicama. Zbog stohastičke prirode rada EES, promjene raspoložive snage u vidu RR su stalne, a zbog toga i potrebe za snagom SR. Procjena potrebne snage SR u realnom vremenu, zbog toga se čini prioritetnim zadatkom, kako bi se minimizirale posljedice redukcije električne energije, proizašle ispadom generatorskih jedinica.

Ključne riječi: snaga spremne rezerve, neposredno djelovanje, stohastičko–deterministički model, model neuronske mreže.

Đorđe Trbić, dipl.ing.el.
"ENERGOINVEST" MDP INSTITUT ZA ELEKTROENERGETIKU – IRCE ZDP
Lukavica, Bosna i Hercegovina

Sažetak: U uvodnom dijelu rada ukratko je dat pregled savremenih metoda kompenzacije kapacitivnog opterećenja odgovarajućim induktivnim, koje se primjenjuju u laboratorijama visokog napona pri provođenju dielektričnih i ostalih vrsta naponskih ispitivanja.
Najveći dio rada posvećen je primjeni, proračunu i konstrukciji prigušnica visokog napona za kompenzaciju kapacitivnog opterećenja na visokonaponskoj strani ispitnog transformatora.

Boris Tovornik, Dali Đonlagić
Univerzitet u Mariboru
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informatike
Maribor, Slovenija

Sažetak: U članku su opisane osnove vođenja turbine te snovanje i izvedba novog digitalnog turbinskog regulatora (u prvom redu primernog za Kaplanove turbine). Regulator je zasnovan i nastao je na osnovi potreba poduzeća i diskusija sa osobljem odgovornim za vođenje hidrosistemima.
Cjelokupni regulacijski algoritamje zasnovan na nivou PLC–kontrolera što omogučuje največu brzinu djelovanja (nije potrebna komunikacija sa drugim računalom) i velika sigurnost djelovanja (nije prisutna dulja informacijska komunikacija koja bi mogla ispasti iz djelovanja). Digitalni turbinski regulator je građen na osnovu kontrolera C200HS tvrtke OMRON i programiran je sa njihovim programskim paketon Omron–Syswin. Vođenje turbine je izvedeno također pomoču omronovog terminala (Touch Screan) NT 620C i preko predviđenog operacionog panela. Nadzor djelovanja turbine i obrada statističkih podataka (snaga, frekvencija) je izvedeno sa SCADA sistemon SYSMAC.

Ključne riječi: turbinska regulacija, nadzor, upravljanje, scada

BH K Cigré | Članstvo | Stručni skupovi | Izdanja | Najave | Linkovi