Komunikacioni sistemi i pojedine komunikacione mreže koje osiguravaju neophodne komunikacione servise (usluge) u elektroenergetskom sistemu moraju imati visoku pouzdanost i raspoloživost. Različiti elementi mogu da utiču na otkaz pojedinih dijelova komunikacionog sistema (otkazi komunikacione opreme, otkazi sistema napajanja, softverske greške, greške personala i td.), ali jedan od najznačajnijih jeste otkaz prijenosnih sistema, odnosno komunikacionih kanala koji se na njima realizuju. U radu je pažnja usmjerena na njihovu pouzdanost i raspoloživost, s tim da su uglavnom obrađeni opći elmenti pouzdanosti i raspoloživosti komunikacione opreme.

U referatu se analizira problematika upravljanja havarijskim režimima u električki slabim elektroenergetskim sistemima. Na osnovu analize strategija protivhavarijskog upravljanja, koje su realizovane u elektroenergetskim sistemima sa tipičnim strukturama električki slabih sistema (longitudinalni i ostrvski sistemi), postavlja se problem strategije protivhavarijskog upravljanja elektroenergetskog sistema EP Bosne i Hercegovine u poslijeratnom periodu.

U radu je opisana problematika naponsko-reaktivnih prilika uvjetovana eksploatacijom kombinovane vazdušnokablovske dionice 110 kV relativno velike dužine. Analizirana dionica proizvodi u praznom hodu značajnu reaktivnu snagu koja može prouzrokovati povećanje napona iznad dozvoljenih vrijednosti. Opisan je postupak prvog stavljanja pod napon ovog kabla kod radijalnog napajanja, kao i redoslijed manipulacija prekidačima kod uključenja kabla u visokonaponski prsten.

Ratni uvjeti u Republici Bosni i Hercegovini nametnuli su izvanredne uvjete u djelovanju elektroenergetskog sistema. U skladu s tim, ovaj rad razmatra pogonske uvjete u karakterističnom dijelu elektroenergetskog sistema. Istraživanja su provedena korištenjem EMT programa [1], kako bi bili određeni kritični uvjeti i donijeti zaključci o puzdanosti opreme i elemenata sistema.

Posljednjih godina 10 kV mreža grada Sarajeva radila je uz visoke struje zemljospoja. Za pojedine napojne trafostanice 110/10 kV dostizala je vrijednost od 100 A.
U toku rata, usljed velikih razaranja postrojenja 110 kV, dugo vremena kompletan konzum grada napajao se iz jednog ili dva izvora električne energije. Iz tog razloga u tom periodu su registrovane ekstremno visoke struje zemljospoja (do 390 A), koje su prouzrokovale veliki broj kvarova na 10 kV postrojenjima. U radu su razmatrani kvarovi na 10 kV kablovima u zavisnosti od struja zemljospoja. Razmatran je period od 1.7.1992. do 30.6.1993. godine.
Radi sagledavanja kompletne problematike potrebno je analizirati kvarove na svim 10 kV postrojenjima (kablovima, dalekovodima i trafostanicama).

U članku je prikazan model za brže i tačnije utvrđivanje gubitaka električne energije u distributivnim mrežama.
Korištenjem podataka sa mjernih mjesta, koja se redovno i povremeno očitavaju, uz poznavanje topologije mreže, moguće je dosta tačno odrediti gubitke u pojedinim segmentima mreža i poduzeti efikasnije mjere za njihovo smanjivanje.

U radu se razmatra iznošenje potencijala iz visoko-naponskih postrojenja preko telekomunikacionih vodova koji su u njih uvedeni. Detaljno se analizira mogućnost korištenja telekomunikacionih kablova sa metalnim plaštom za uvode i doprinos redukcionog faktora plašta smanjenju iznesenog potencijala.

U radu se vrši istovremeni proračun 2D toka SF6 gasa (proračun gustoće gasa) i dielektričnih naprezanja u međukontaktnom razmaku sklopnog elementa prekidača pri referentnim uvjetima gasa. Promatra se određeni broj međupoložaja pokretnih i nepokretnih kontakata u toku ispitivanja kapacitivne struje. Na osnovu proračunatih vrijednosti promjene gustine gasa i referentnih dielektričnih naprezanja, vrši se numeričko prognoziranje stvarne dielektrične čvrstoće međukontaktnog razmaka pri stvarnim vrijednostima gustine SF6 gasa.

Kao posljedica jednog od nekoliko granatiranja TE ”Tuzla”, između ostalog oštećen je i blokovski transformator T1 snage 40 MVA. Ulje iz transformatora je iscurilo, a od kiše koa je intenzivno padala cijelu noć u unutrašnjost kotla prodrle su vlaga i voda. Nakon sanacije kazana transformatora, na osnovu obavljenih mjerenja zaključeno je da se izolacija transformatora mora sušiti. Transformator je vakumiran, a zatim je nasuto ulje pod vakumom i izvršene su pripreme za sušenje. Kao najprikladniji način za sušenje izolacije namotaja odabrano je sušenje izolacije razvijenom količinom topline u transformatoru u režimu kratkog spoja bloka. Ovaj rad je posvećen toj problematici.

Rad razmatra analizu pulsacija momenta prekidačko–reluktantnog motora. U proceduri računanja korišten je matematski model koji uzima u obzir nelinearne podatke dobivene numeričkim proračunom magnetnog polja. Korištene su četiri magnetske strukture sa različitim kombinacijama broja polova: 8/6 (bazna struktura), 16/12 (struktura ”duplih polova”), 16/14 i 16/18 (strukture nazubljenih polova). Pokazano je da nazubljene strukture statorskih polova reduciraju ripl momenta, posebno struktura 16/18. Izvršena je komparacija rezultata proračuna i mjerenja.

U radu je predstavljena nova metoda za digitalno simuliranje rasprostiranja elektromagnetnog vala na viševodičkom sistemu. Metoda je osnovana na počelu superpozicije i primjeni Hartleyeve transformacije. ”Ključ” metode je izračunavanje jediničnog impulsnog odziva u frekventnoj domeni. Na taj način sve frekventne ovisnosti parametara sistema uzete su u obzir. Odziv se transformira u vremensku domenu gdje se i vrši proračunavanje prijelazne pojave. U vremenskoj domeni prijelazna pojava računa se pomoću počela superpozicije. Transformacija iz frekventne u vremensku domenu ostvarena je Hartleyevom transformacijom. Dobiveni rezultati predloženom metodom su uspoređeni sa onima dobivenim na do sada razvijenim modelima i s rezultatima mjerenja.