II Savjetovanje

II SAVJETOVANJE BH KOMITETA

    Tuzla, septembar 1995.
     
  STK 39 POGON I VOĐENJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
    – sažetak radova –
     
  R 39.01 STRUKTURNE KARAKTERISTIKE ELEKTRIČKI SLABIH ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
  nazad

Dr Mirza Kušljugić, dipl. inž. el., Fakultet elektrotehnike i mašinstva Uiverziteta u Tuzli

Sažetak: Od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (R BiH) elektroenergetski sistem Elektroprivrede BiH (EP BiH) radi u izmjenjenim i znatno otežanim radnim uslovima. Prema opštoj klasifikaciji sadašnja i u skoroj budućnosti očekivana struktura sistema EP BiH može se definisati kao izuzetno električki slaba. Jedna od posljedica takvog stanja je i značajna razlika u karakteru procesa koji dominantno određuju sigurnost rada sistema. U ovom radu je prikazan globalni pristup klasifikaciji robustnih elektroenergetskih sistema i inherentnih karakteristika odziva sistema na poremećaje. Ukazano je na potrebu formulisanja novog koncepta dinamičke sigurnosti elektroenergetskog sistema EP BiH usklađenog sa novouspostavljenom strukturom.
 

  R 39.02

KONTROLISANI PRELAZAK BLOKA 32 MW U OSTRVSKI RAD KAO SREDSTVO PROTIVHAVARIJSKOG UPRAVLJANJA

  nazad

Dr Mirza Kušljugić, dipl. inž. el., Univerzitet u Tuzli, Fakultet elektrotehnike i mašinstva, Sulejman Mešalić, dipl. inž. el., JP Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla

Sažetak: Kontrolisana podjela elektroenergetskog sistema na prethodno definisana ostrva u kojima postoje približni balansi snaga proizvodnje i potrošnje, predstavlja jedno od sredstava protuhavarijskog uprvljanja. U radu se opisuje procedura realizacije kontrolisanog prelaska bloka 32 MW u TE Tuzla u ostrvski rad u slučaju havarijskog stanja elektroenergetskog sistema Elektroprivrede BiH (EP BiH). Prvo se analiziraju karakteristike dinamičkog odziva bloka 32 MW, snimljene prilikom ekesperimentalnih ispitivanja. Zatim se, uvažavajući relevantne faktore pri definisanju koncepta protivhavarijskog upravljanja, obrazlaže pristup primjenjen u TE Tuzla baziran na kontrolisanoj dezintegraciji sistema.
 

  R 39.03 HAVARIJSKA STANJA U NAPAJANJU RUDNIKA SA PODZEMNOM EKSPLOATACIJOM
  nazad

Rafo Jozić, dipl. inž. el., Amir Jerković, dipl. inž. el., Rudnici uglja Tuzla

Sažetak: Tokom agresije na BiH u rudnicima i njihovim električnim mrežama evidentirana su razna havarijska stanja. Ona su zahtijevala niz mjera na sanaciji i potvrdila potrebu specifične izvedbe i lokacija rudničkih mreža i postrojenja. Požari, poplave, porast nivoa podzemnih voda zaplinjenje prostorija, prodor tekućeg pijeska i iskustva stečena u napajanju rudnika u vanrednim stanjima nameću potrebu da se dopuni regulativa iz ove oblasti.
 

  R 39.04 OSTRVSKI RAD TE “KAKANJ” U RATNIM USLOVIMA
  nazad

Hasan Čaušević, dipl.el.ing. TE “Kakanj” , Kakanj

Sažetak: U članku se opisuju iskustva TE “Kakanj” u ostrvskim režimima rada. Ukazuje se na potrebu prelaska agregata TE “Kakanj” u izolovani režim rada prilikom havarijskih stanja u EES EP BiH. Opisuju se procedure operacionog upravljanja, koje su primijenjene, i ukazuje na potrebu daljeg i sveobuhvatmjeg istraživanja ove problematike zbog njenog opšteg značaja.
 

  R 39.05 KONCEPT OSTAJANJA TERMOENERGETSKIH BLOKOVA NA OPTEREĆENJU
VLASTITE POTROŠNJE PRILIKOM ODVAJANJA OD EES
  nazad

Sulejman Mešalić, dipl.inž.el., JP Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla
Mirza Džindo, dipl.inž.maš., JP ELektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla

Sažetak: Zadržavanje termoenergetskih blokova veće snage na opterećenju vlastite potrošnje poslije ispada sa mreže je značajan tehnološki problem kome se posvećuje posebna pažnja u toku projektovanja i eksploatacije. U nestabilnim i izolovanim EES, kakav je EES Republike / Federacije BiH danas ovaj probleni ima još veći značaj. Koncepcijska rješenja i kvalitet ugrađene opreme na instaliranini termoenergetskim blokovima u TE “Tuzla” i TE “Kakanj” ne obezbjeđuje njihovo zadržavanje na opterećenju vlastite potrošnje. U članku se razrađuje koncept prevođenja termoenergetskog bloka sa početnog opterećenja na opterećenje vlastite potrošnje korištenjem akumulirane toplote u kotlu.
 

  R 39.06 PRIMJENA VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE KORISTEĆI PROLOG:
POGON I VOĐENJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
  nazad

Mr Azra Hajro,dipl.inž.el. Elektroprenos, Sarajevo
Prof.dr Mensur Hajro, dipl.inž, Energoinvest–IRCE, Sarajevo

Sažetak: Savremeni hardverski digitalni sistemi i softverski metodi danas se koriste za razvoj novih tehnika zaštite i upravljanja u elektroenergetskim sistemima. U ovom radu se opisuje primjena ekspertnih sistema, baziranih na Prologu, u pogonu i vođenju elektroenergetskih sistema.
 

  R 39.07 KVALITATIVNO MODELOVANJE POGONA TRANSFORMATORSKE STANICE
  nazad

Mr Azra Hajro,dipl.inz.el. Elektroprenos, Sarajevo
Prof.dr Mensur Hajro, dipl.inz.el. Energoinvest – IRCE – Sarajevo

Sažetak: Pogon realnog elektroenergetskog sistema je kompleksan i zahtijeva pažnju velikog broja stručnjaka. Potrebno je da pogonsko osoblje vodi i interpretira sveukupni pogon u veoma kratkom vremenu. Naš cilj u razvoju sistema vještačke inteligencije, u okviru sistema nadgledanja transformatorske stanice, je simulacija inženjerskog rezonovanja, specijalno:
– da se identifikuju i predstave svi mogući kvarovi;
– da se identifikuje ispravan i neispravan pogon;
– da se otkriju elementi koji su u kvaru.
U radu je predstavljen sistem kvalitativnog modelovanja transformatorske stanice i dati su rezultati realnog pogona.

  R 39.08 DIGITALNI SISTEM ZA NADZOR I OMOGUĆAVANJE SAMOSTALNOG RADA L&N SEKUNDARNE REGULACIJE U ELEEKTROPRIVREDI BIH
  nazad

Đido Dervišević, Elektroprivreda BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Sažetak: U radu je dat prikaz digitalnog sistema za nadzor i omogućavanje samostalnog rada L&N sekundarne regulacije u Elektroprivredi BiH. Sistem je pušten u novembru 1991 godine. Dat je prikaz programske podrške i računarske konfiguracije.
 

  R 39.09 ANALIZA UTJECAJA OPTIMIZIRANOG SISTEMA UZBUDE
NA STATIČKU STABILNOST VIŠEMAŠINSKOG EES
  nazad

Mr. Suad Halilčević, dipl.el.ing. Fakultet elektrotehnike i mašinstva Univerziteta u Tuzli

Sažetak: U radu je opisan pristup optimalnog određivanja koeficijenata pojačanja sistema regulacije uzbude u očuvanju statičke stabilnosti jednog više–mašinskog sistema. U tom cilju iskorišten je adaptirani Heffron–Phillips–ov model, čija se pogodnost ogleda u mogućnosti uzimanja u obzir i vlastitih, jedno–mašinskih, ali i među–mašinskih oscilacija. Pored klasične konfiguracije stabilizacije EES, razmotrena je i konfiguracija sa centralnim stabilizatorom, u koji su dovedeni dodatni signali kao funkcije promjenljivih koje bitno karakteriziraju prelazni proces. Na kraju je izvršeno upoređivanje dobivenih rezultata i ukazano je na neke karakteristike koje su proizašle iz analize statičke stabilnosti razmatranog el. energetskog sistema.
 

  R 39.10 DINAMIČKl MODEL KRATKOROČNE OPTIMIZACIJE ELEKTROENERGETSKIH
SISTEMA S UVAŽAVANJEM REGULACIJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
  nazad

mr S. Bišanović, dipl.el.ing. Elektrotehnički fakultet Sarajevo
dr M. Hajro, dipl.el.ing. Energoinvest – IRCE

Sažetak: Formiranje dinamičkog modela optimizacije režima rada elektroenergetskih sistema u kojima postoje različite vrste izvora električne energije, te inkorporacija regulacije potrošnje kompleksnih potrošačkih čvorišta u postavljeni model, suština je ovog rada. Na osnovu definisanog matematskog modela, odgovarajućeg algoritma rješavanja i aplikacije na test sistemima, bilo je potrebno utvrditi uticaj modelovanja regulacije potrošnje na rezultate optimizacije. Ostvarene uštede u mnogbme ovise od karakteristika elektroenergetskog sistema, karakteristika potrošača i prirode regulacije potrošnje.
 

  R 39.11 SVEOBUHVATNI PRISTUP ANALIZI POUZDANOSTI ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA
  nazad

Mr Suad Halilčević, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike i mašinstva Univerziteta u Tuzli

Sažetak: U industrijsko razvijenim zemljama velika pažnja se pridaje analizama i procjenama sigurnosti i adekvatnosti elektro–energetskih sistema (EES). Međutim, takve analize ne odnose se samo na EES–me, već se u novije vrijeme proširuju na sve energetske sisteme, kao što su: iskorištenje izvora tople vode, plin, nafta, vjetar, plima i oseka i drugi. Tim pristupom želi se uspostaviti sveobuhvatnost svih energetskih izvora, a u cilju racionalnog korištenja istih.
Ovaj članak ograničiti će se samo na EES–me, a u pravcu definiranja pojmova i zahtjeva koji se postavljaju pred svaki EES, koji želi i treba da bude tehničko–tehnološki–ekonomski–ekološki optimiziran i siguran u snabdjevanju potrošača sa električnom energijom. Kod nas je ovo polje istraživanja tek na početku i predstoji mukotrpan rad u usvajanju već stečenih iskustava na tom polju u svijetu i daljem razvoju i implementiranju na našem EES–u BiH, kao i polju energije uopće.

  R 39.12 KVALITET I KAKO GA OBEZBIJEDITI U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU?
  nazad

Simo Novaković, dipl.ing.el. “Elekroprenos” Sarajevo

Sažetak: Elektroenergetski sistem u kojeni su udružene funkcije proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, mora da funkcioniše racinaIno i pouzdano u svom neprekidnoin procesu rada tj. snabdijevanju potrošača električnom energijom. U tako složenom sistemu funkcionisanja, svoje mjesto moraju naći više nego do sada, standardizacija i mjeriteljstvo (metrologija), a u okviru integralnog upravljanja kvalitetom u EES.

 

 

 

 

 

 

BH K Cigré | Članstvo | Stručni skupovi | Izdanja | Najave | Linkovi