![]() |
| II Savjetovanje |
II SAVJETOVANJE BH KOMITETA |
||
| Tuzla, septembar 1995. | |||
| STK 39 | POGON I VOĐENJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA | ||
| – sažetak radova – | |||
| R 39.01 | STRUKTURNE KARAKTERISTIKE ELEKTRIČKI SLABIH ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA | ||
| nazad |
Dr Mirza Kušljugić, dipl. inž. el., Fakultet elektrotehnike i mašinstva Uiverziteta u Tuzli Sažetak: Od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu
(R BiH) elektroenergetski sistem Elektroprivrede BiH (EP BiH) radi u izmjenjenim
i znatno otežanim radnim uslovima. Prema opštoj klasifikaciji sadašnja
i u skoroj budućnosti očekivana struktura sistema EP BiH može se definisati
kao izuzetno električki slaba. Jedna od posljedica takvog stanja je i
značajna razlika u karakteru procesa koji dominantno određuju sigurnost
rada sistema. U ovom radu je prikazan globalni pristup klasifikaciji robustnih
elektroenergetskih sistema i inherentnih karakteristika odziva sistema
na poremećaje. Ukazano je na potrebu formulisanja novog koncepta dinamičke
sigurnosti elektroenergetskog sistema EP BiH usklađenog sa novouspostavljenom
strukturom. |
||
| R 39.02 |
KONTROLISANI PRELAZAK BLOKA 32 MW U OSTRVSKI RAD KAO SREDSTVO PROTIVHAVARIJSKOG UPRAVLJANJA |
||
| nazad |
Dr Mirza Kušljugić, dipl. inž. el., Univerzitet u Tuzli, Fakultet elektrotehnike i mašinstva, Sulejman Mešalić, dipl. inž. el., JP Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla Sažetak: Kontrolisana podjela elektroenergetskog sistema na prethodno
definisana ostrva u kojima postoje približni balansi snaga proizvodnje
i potrošnje, predstavlja jedno od sredstava protuhavarijskog uprvljanja.
U radu se opisuje procedura realizacije kontrolisanog prelaska bloka 32
MW u TE Tuzla u ostrvski rad u slučaju havarijskog stanja elektroenergetskog
sistema Elektroprivrede BiH (EP BiH). Prvo se analiziraju karakteristike
dinamičkog odziva bloka 32 MW, snimljene prilikom ekesperimentalnih ispitivanja.
Zatim se, uvažavajući relevantne faktore pri definisanju koncepta protivhavarijskog
upravljanja, obrazlaže pristup primjenjen u TE Tuzla baziran na kontrolisanoj
dezintegraciji sistema. |
||
| R 39.03 | HAVARIJSKA STANJA U NAPAJANJU RUDNIKA SA PODZEMNOM EKSPLOATACIJOM | ||
| nazad |
Rafo Jozić, dipl. inž. el., Amir Jerković, dipl. inž. el., Rudnici uglja Tuzla Sažetak: Tokom agresije na BiH u rudnicima i njihovim električnim
mrežama evidentirana su razna havarijska stanja. Ona su zahtijevala niz
mjera na sanaciji i potvrdila potrebu specifične izvedbe i lokacija rudničkih
mreža i postrojenja. Požari, poplave, porast nivoa podzemnih voda zaplinjenje
prostorija, prodor tekućeg pijeska i iskustva stečena u napajanju rudnika
u vanrednim stanjima nameću potrebu da se dopuni regulativa iz ove oblasti. |
||
| R 39.04 | OSTRVSKI RAD TE “KAKANJ” U RATNIM USLOVIMA | ||
| nazad |
Hasan Čaušević, dipl.el.ing. TE “Kakanj” , Kakanj Sažetak: U članku se opisuju iskustva TE “Kakanj” u
ostrvskim režimima rada. Ukazuje se na potrebu prelaska agregata TE “Kakanj” u izolovani režim rada prilikom havarijskih stanja u EES EP BiH. Opisuju
se procedure operacionog upravljanja, koje su primijenjene, i ukazuje
na potrebu daljeg i sveobuhvatmjeg istraživanja ove problematike zbog
njenog opšteg značaja. |
||
| R 39.05 | KONCEPT OSTAJANJA TERMOENERGETSKIH BLOKOVA
NA OPTEREĆENJU VLASTITE POTROŠNJE PRILIKOM ODVAJANJA OD EES |
||
| nazad |
Sulejman Mešalić, dipl.inž.el., JP Elektroprivreda BiH, Termoelektrana
Tuzla Sažetak: Zadržavanje termoenergetskih blokova veće snage na opterećenju
vlastite potrošnje poslije ispada sa mreže je značajan tehnološki problem
kome se posvećuje posebna pažnja u toku projektovanja i eksploatacije.
U nestabilnim i izolovanim EES, kakav je EES Republike / Federacije BiH
danas ovaj probleni ima još veći značaj. Koncepcijska rješenja i kvalitet
ugrađene opreme na instaliranini termoenergetskim blokovima u TE “Tuzla” i TE “Kakanj” ne obezbjeđuje njihovo zadržavanje na opterećenju
vlastite potrošnje. U članku se razrađuje koncept prevođenja termoenergetskog
bloka sa početnog opterećenja na opterećenje vlastite potrošnje korištenjem
akumulirane toplote u kotlu. |
||
| R 39.06 | PRIMJENA VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE KORISTEĆI
PROLOG: POGON I VOĐENJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA |
||
| nazad |
Mr Azra Hajro,dipl.inž.el. Elektroprenos, Sarajevo Sažetak: Savremeni hardverski digitalni sistemi i softverski metodi
danas se koriste za razvoj novih tehnika zaštite i upravljanja u elektroenergetskim
sistemima. U ovom radu se opisuje primjena ekspertnih sistema, baziranih
na Prologu, u pogonu i vođenju elektroenergetskih sistema. |
||
| R 39.07 | KVALITATIVNO MODELOVANJE POGONA TRANSFORMATORSKE STANICE | ||
| nazad |
Mr Azra Hajro,dipl.inz.el. Elektroprenos, Sarajevo Sažetak: Pogon realnog elektroenergetskog sistema je kompleksan
i zahtijeva pažnju velikog broja stručnjaka. Potrebno je da pogonsko osoblje
vodi i interpretira sveukupni pogon u veoma kratkom vremenu. Naš cilj
u razvoju sistema vještačke inteligencije, u okviru sistema nadgledanja
transformatorske stanice, je simulacija inženjerskog rezonovanja, specijalno: |
||
| R 39.08 | DIGITALNI SISTEM ZA NADZOR I OMOGUĆAVANJE SAMOSTALNOG RADA L&N SEKUNDARNE REGULACIJE U ELEEKTROPRIVREDI BIH | ||
| nazad |
Đido Dervišević, Elektroprivreda BiH, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Sažetak: U radu je dat prikaz digitalnog sistema za nadzor i omogućavanje
samostalnog rada L&N sekundarne regulacije u Elektroprivredi BiH.
Sistem je pušten u novembru 1991 godine. Dat je prikaz programske podrške
i računarske konfiguracije. |
||
| R 39.09 | ANALIZA UTJECAJA OPTIMIZIRANOG SISTEMA
UZBUDE NA STATIČKU STABILNOST VIŠEMAŠINSKOG EES |
||
| nazad |
Mr. Suad Halilčević, dipl.el.ing. Fakultet elektrotehnike i mašinstva Univerziteta u Tuzli Sažetak: U radu je opisan pristup optimalnog određivanja koeficijenata
pojačanja sistema regulacije uzbude u očuvanju statičke stabilnosti jednog
više–mašinskog sistema. U tom cilju iskorišten je adaptirani Heffron–Phillips–ov
model, čija se pogodnost ogleda u mogućnosti uzimanja u obzir i vlastitih,
jedno–mašinskih, ali i među–mašinskih oscilacija. Pored klasične konfiguracije
stabilizacije EES, razmotrena je i konfiguracija sa centralnim stabilizatorom,
u koji su dovedeni dodatni signali kao funkcije promjenljivih koje bitno
karakteriziraju prelazni proces. Na kraju je izvršeno upoređivanje dobivenih
rezultata i ukazano je na neke karakteristike koje su proizašle iz analize
statičke stabilnosti razmatranog el. energetskog sistema. |
||
| R 39.10 | DINAMIČKl MODEL KRATKOROČNE
OPTIMIZACIJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA S UVAŽAVANJEM REGULACIJE POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE |
||
| nazad |
mr S. Bišanović, dipl.el.ing. Elektrotehnički fakultet Sarajevo Sažetak: Formiranje dinamičkog modela optimizacije režima rada
elektroenergetskih sistema u kojima postoje različite vrste izvora električne
energije, te inkorporacija regulacije potrošnje kompleksnih potrošačkih
čvorišta u postavljeni model, suština je ovog rada. Na osnovu definisanog
matematskog modela, odgovarajućeg algoritma rješavanja i aplikacije na
test sistemima, bilo je potrebno utvrditi uticaj modelovanja regulacije
potrošnje na rezultate optimizacije. Ostvarene uštede u mnogbme ovise
od karakteristika elektroenergetskog sistema, karakteristika potrošača
i prirode regulacije potrošnje. |
||
| R 39.11 | SVEOBUHVATNI PRISTUP ANALIZI POUZDANOSTI ELEKTROENERGETSKOG SISTEMA | ||
| nazad |
Mr Suad Halilčević, dipl.ing.el. Fakultet elektrotehnike i mašinstva Univerziteta u Tuzli Sažetak: U industrijsko razvijenim zemljama velika pažnja se pridaje
analizama i procjenama sigurnosti i adekvatnosti elektro–energetskih sistema
(EES). Međutim, takve analize ne odnose se samo na EES–me, već se u novije
vrijeme proširuju na sve energetske sisteme, kao što su: iskorištenje
izvora tople vode, plin, nafta, vjetar, plima i oseka i drugi. Tim pristupom
želi se uspostaviti sveobuhvatnost svih energetskih izvora, a u cilju
racionalnog korištenja istih. |
||
| R 39.12 | KVALITET I KAKO GA OBEZBIJEDITI U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU? | ||
| nazad |
Simo Novaković, dipl.ing.el. “Elekroprenos” Sarajevo Sažetak: Elektroenergetski sistem u kojeni su udružene funkcije proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije, mora da funkcioniše racinaIno i pouzdano u svom neprekidnoin procesu rada tj. snabdijevanju potrošača električnom energijom. U tako složenom sistemu funkcionisanja, svoje mjesto moraju naći više nego do sada, standardizacija i mjeriteljstvo (metrologija), a u okviru integralnog upravljanja kvalitetom u EES. |
||
|
|
|
||
|
|
BH K Cigré | Članstvo | Stručni skupovi | Izdanja | Najave | Linkovi |
||